Istraži planet i javi prijateljima gdje si!

Gdje i kako početi

VODIČ KROZ FOTOGRAFIRANJE HRANE

Da li ste zainteresirani za fotografiranje hrane?

slikanje hrane

Ako već objavljujete slike iz vaše kuhinje na internetu ili ako razmišljate kako bi pokrenuli food blog, onda će vas sigurno zanimati kako da vam slike budu kvalitetne, a vaša jela zavodljiva. Na domaćim web sajtovima ne mogu se pronaći članci koji govore isključivo o fotografiranju hrane. Iz tog razloga smo se ovdje na PlanetHrane.com odlučili izaći u susret vama koji volite fotkati hranu i htjeli bi naučiti nešto novo, što će vas voditi dalje. Ovaj vodič kroz fotografiranje hrane namijenjen je food blogerima, chefovima, kuharima entuzijastima, svima vama koji želite svoje slike učiniti lijepima.

Na slijedećih nekoliko stranica moći ćete pročitati o osnovama fotografiranja, stiliziranja hrane i obradi fotografija. Ovo su smjernice za kreiranje lijepih fotografija, ali taj proces učenja biće određen vašom osobnosti, stilom i motivacijom. Osnove vam otvaraju vrata za igranje sa svjetolosti i kreativnu interpretaciju recepata. Što više znate o vašem fotoaparatu, svjetlosti, kompoziciji i stiliziranju bićete u mogućnosti izvući maksimum iz svojih foto uradaka. Nemojte razmišljati o opremi, o skupim fotoaparatima i objektivima, i nemojte misliti da je u tome problem što vaše fotografije nisu onakve kakve bi vi voljeli da jesu - rješenje je u osnovnim znanjima i njihovoj primjeni

Dok ne izgradite svoj stil fotografiranja pratite one koji su već uspjeli na tom području. Sigurno posjećujete stranice popularnih blogova na domaćem i stranom internetu. Stvorite si naviku pratiti autore koji imaju super fotografije, neka vam oni budu inspiracija, možete mnogo toga naučiti od njih. Naravno, cilj nije kopirati, već dobiti ideju i pronaći pogreške u vašem radu. 

Budite kritičar vlastitih fotografija, pokušajte prepoznati promjene koje bi trebali uraditi da bi dobili bolje rezultate. Pronađite zašto je neka fotografija super, a druga samo prosječna. Na slici gledajte svjetlo, ekspoziciju, fokus, pozadinu, kako je sve aranžirano - sve će vam to pomoći da saznate kako unaprijediti vašu fotografiju. 

U nastavku ćemo vam pisati o osnovnim, bitnim funkcijama koje morate poznavati na vašem fotoaparatu, i o tome kako koristiti svjetlo za fotografiranje hrane. Ostale članke iz našeg vodiča možete pronaći na posebnim stranicama: 

10 BRZIH SAVJETA ZA SLIKANJE HRANE

OSNOVNA OPREMA ZA FOTOGRAFIRANJE VAŠIH RECEPATA

NEKOLIKO SAVJETA ZA STILIZIRANJE I PREZENTACIJU HRANE

OBRADA FOTOGRAFIJA: DOTJERIVANJE PRIJE OBJAVE NA BLOG

POGREŠKE PRI FOTOGRAFIRANJU HRANE - KAKO DOĆI DO RJEŠENJA

KAKO NAPRAVITI RUSTIKALNU PODLOGU ZA SLIKANJE

KAKO NAPRAVITI SOFTBOX

Naučite osnovne elemente fotografije, po istražujte i eksperimentirajte. Vremenom ćete upoznati sve potrebne tehnike i vidjet ćete da će vaše slike biti sve bolje i bolje.

Imajte na umu da je svjetlo bit fotografije. Centar pažnje nije samo hrana, već kako se svjetlo ponaša na vašem tanjuru. Ključ je upravo u tome da bi trebali naučiti kako prepoznati kvalitetno svjetlo, kako ga kreirati i kontrolirati. 

Kada govorimo o osnovama fotografiranja hrane, one se ne razlikuju od onih koja važe kod drugih fotografskih žanrova. Bitno je samo jedno, ako želite imati zavodljive slike hrane onda morate vladati osnovnim funkcijama osvjetljenosti, a to su: otvor blende, brzina zatvarača i ISO. Njihov zajednički rad će vam omogućiti da dobijete kvalitetnu i atraktivnu fotografiju. Vaš cilj je pomoću njih doći do dobrog balansa svjetla, dubine polja i fokusa. 

OTVOR BLENDE

blenda na nikonu i canonu

Otvor blende je upravo to, otvor koji propušta svjetlo unutar vašeg fotoaparata, sve do foto-senzora, gdje nastaje digitalna fotografija. Na taj način otvor blende kontrolira količinu svjetla koja prolazi kroz objektiv i dubinu polja (koliki dio slike je u fokusu). Što je veći otvor blende više svjetla dolazi na foto-senzor, i obrnuto. Na svakom fotoaparatu otvor blende označen je kao f- broj. Što je f-broj manji otvor blende je veći, a što je f- broj veći to je otvor blende manji. 

otvor blende

Raspoloživa veličina otvora blende ovisi o karakteristikama objektiva. Npr. klasični objektivi koji dolaze u DSLR paketima imaju maksimalan otvor blende od f3.5, a objektivi koji imaju otvor blende još veći, recimo od f1.8, u pravilu su skuplji. Prednost takvih objektiva je što imate više svjetla na raspolaganju, i veću kontrolu nad dubinom polja (veći efekat zamućenosti). Takve objektiva je dobro imati u uvjetima slabe osvjetljenosti, pogotovo kada fotoaparat držite u ruci. 

Dubina polja određuje koliki dio slike je u fokusu (izoštren je). Što je veća dubina polja, veći dio slike je u fokusu, a ako vaša slika ima malu dubinu polja, onda je veći dio slike izvan fokusa, zamućen je, što naravno može biti ono što vi želite. Kao što smo rekli, otvor blende kontrolira dubinu polja, pa važi slijedeće pravilo. Ako je otvor blende veći dubina polja je manja i slika je više zamućena, i obrnuto ako je otvor blende manji dubina polja je veća i slika je više izoštrena.

kontrola dubine polja

BRZINA ZATVARAČA

Jednostavno rečeno zatvarač jesu mala vrata unutar vašeg fotoaparata koja se nalaze iza otvora blende, a ispred foto-senzora. Ta mala vrata se otvaraju i zatvaraju, i tako omogućavaju da određena količina svjetla dođe do foto senzora. Korekcijom brzine zatvarača mi upravo određujemo koliko će ta vrata biti podignuta, tj. koliko dugo će svjetlo prolaziti do senzora - i to vrijeme se zove duljina ekspozicije. Brzina zatvarača izražena je u sekundama ili dijelovima sekunde, a na vašim fotoaparatima ona je predstavljena brojevima kao što su: 1/30 (trideseti dio sekunde) ili 1/500 (petstoti dio sekunde). Manji broj (u prethodnom slučaju 1/500) znači brže okidanje, manje vremena će zatvarač biti podignut. Sa druge strane veći broj (1/30) znači sporije okidanje, zatvarač će duže biti podignut. 

ekspozicija na fotoaparatu

Brže okidanje omogućiće vam da zaustavite pokret na slici, jednostavno rečeno fotoaparat će brže uslikati. U pravilu ovo vam nije bitno kod fotografiranja hrane, zato što pokreta uglavnom neće biti, eventualno ako želite uhvatiti trenutak dok sipate tekućinu u čašu, ili dok nanosite preljev na neko jelo. 

Ako isprva i niste shvatili sve ovo sa dijelićima sekunde, bitno je da se pridržavate slijedećih nekoliko pravila. Sa standardnim 55mm objektivom iz ruke možete slikati sa brzinom zatvarača od 1/60, ali izbjegavajte dulje ekspozicije (npr. 1/5 i 1/15), za to će vam trebati stativ da ne bi došlo do zamućenja slike. Isto tako, pravilo je da bi trebali slikati sa onom ekspozicijom kao što je fokalna duljina vašeg objektiva. Npr. ako imate 100mm objektiv, onda bi trebali slikati sa ekspozicijom 1/125 i kraćom (1/300, 1/500, itd.). Malu brzinu zatvarača koristit ćete u uvjetima slabe osvjetljenosti, kada ćete duljim ekspozicijama uhvatiti dovoljno svjetla da bi vaša fotografija bila uspješna. 

ISO VRIJEDNOST

 

iso vrijednost

ISO je osjetljivost foto senzora na svjetlo. Na većini fotoaparata ISO se nalazi u rasponu od 100 do 6.400 ili više. Što je veći broj senzor je više osjetljiv na svjetlo. Npr. ako vam je ISO postavljen na 100 trebaće vam više svjetla da bi dobili željenu fotografiju, nego da vam je ISO postavljen na 800. Tako, ako se nalazite u situaciji kada su vam otvor blende i brzina zatvarača postavljeni, a fali vam svjetla, možete povećati ISO, osjetljivost senzora. Problem koji se javlja kod većih ISO vrijednosti je nastanak šuma ili sitnih točkica na slikama. One dolaze do izražaja ako fotografije koristite recimo za tisak, ali ako ih objavljujete samo na blogu onda ćete moći koristiti do recimo maksimalnih ISO 800. Ako budete išli i više, onda ćete morati utrošiti više vremena u završnu obradu slike, da bi uklonili taj šum. 

MODOVI U KOJIMA ĆE RADITI VAŠ FOTOAPARAT

Ovisno o modelu fotoaparata imaćete na raspolaganju manji ili veći broj modova, odnosno programa koji će vam na neki način olakšati slikanje. Tako ćete pronaći programe za slikanje portreta, pejzaža, makro fotografije, za slikanje noću, ali sada nećemo o njima. Idemo mi nešto reći o četiri moda koja su najčešća u praksi. 

programi na fotoaparatu

Aperture priority

Na Nikonu to vam je "A", a na Canonu "Av". Prioritet otvora blende pruža vam kontrolu nad otvorom blende i ISO vrijednosti, a fotoaparat sam određuje brzinu zatvarača na osnovu količine raspoloživog svjetla. Ovaj mod inače preferiraju food blogeri, jer sa njim imaju punu kontrolu nad dubinom polja, koje kako smo rekli i ovisi od veličine otvora blende. 

Shutter priority

Na Nikonu to vam je "S", a na Canonu "Tv". Prioritet zatvarača je mod u kojem ćete sami moći odrediti brzinu zatvarača i ISO vrijednost, a fotoaparat sam određuje otvor blende. Ne koristi se često u fotografiji hrane, jedino ako želite uhvatiti pokret.

Manual mode

Na Nikon, i na Canon fotoaparatima označen je sa "M". Manualni režim rada daje vam potpunu kontrolu nad svim postavkama fotografiranja. Ovaj program ćete izabrati kada ne želite da kamera bilo što odlučuje umjesto vas. Npr. ako želite imati sliku sa većim efektom zamućenosti (manja dubina polja) povećajte otvor blende (manji f-broj) i povećajte brzinu zatvarača (recimo sa 1/100 na 1/500).

Auto mode

U auto modu kompletna kontrola nad postavkama osvjetljenosti prepuštena je kameri, ne možete birati nijednu opciju na fotoaparatu. Nastojte ne koristiti ovaj mod, ipak ovdje pričamo o tome kako da naučimo kontrolirati proces stvaranja fotografije. Auto mod sklon je i čestim pogreškama u izračunu, pa vam slika može biti podeksponirana ili preeksponirana. 

Kao što smo rekli svjetlo je najvažniji dio fotografije, pa ćemo se u slijedećih nekoliko primjera pozabaviti kontroliranjem rasvjete tokom fotografiranja. Ako koristite kvalitetno svjetlo veća je vjerovatnoća da ćete dobiti dobru fotografiju. Ne bojte se kontrolirati svjetlo, nije komplicirano. Svaki dan mi vidimo, ali ne primjećujemo sve te sjene, boje, intenzitet svjetla - treba se samo naučiti vidjeti svjetlo. Pokušajte si stvarati tu naviku, kada gledate neki predmet ili tanjur koji slikate, dođite do informacije iz kog smjera svjetlo dolazi, kolike su sjene, gdje se svjetlost reflektira. Vremenom ćete steći bolji osjećaj kako se svjetlo ponaša i kako to iskoristiti da bi dobili kvalitetnu fotografiju. 

Kvalitet svjetla je različit, što ovisi o izvoru svjetla. Ovisno o vašem rasporedu nekad ćete slikati tokom dana, a nekad uvečer pod sobnom rasvjetom ili uz upotrebu reflektora. Najbolje rezultate daje dnevno svjetlo, koje je meko, raspršeno, čisto, svijetlo i naravno besplatno. Ako zbog obaveza kuhanje i slikanje uglavnom morate planirati za uvečer, ostavite si pripremu recepta za dan kada ste slobodni. Slikajte pod dnevnom svjetlom, u blizini prozora, sigurno ćete biti zadovoljni rezultatima. Trebali bi pronaći prozor u kojeg svjetlost ne udara direktno, najbolje bi bilo da je na sjevernoj ili istočnoj strani. Ako ne možete birati poziciju gdje se nalazi prozor onda ćete direktno svjetlo prigušiti, tj. raspršiti - zavjesa će odraditi taj posao. Ako slikate na otvorenom, bolje rezultate ćete dobiti za vrijeme oblačnog dana, nego na suncu. Oblaci se u ovom slučaju ponašaju kao prigušivači, koji svjetlo čine mekšim. To meko svjetlo će vam dati dobre rezultate u većini situacija, ali to ne znači da nekad ne bi trebali koristiti i direktno svjetlo, ali to bi trebalo biti s namjerom, da bi dobili određeni efekt. Direktna svjetlost je gruba, proizvodi sjene i veliki kontrast, pa tako možete pojačati dramatiku na vašim slikama. 

Na slijedećim slikama pogledajte kako napraviti meko svjetlo, tj. što ćete dobiti ako prigušite direktno svjetlo koje udara u vaš prozor. Fotografije prije i poslije prikazuju konkretnu razliku. 

direktno svjetlo

prigušeno svjetlo

Ovisno o tome kako ste postavili tanjur u odnosu na izvor svjetla (prozor) moraćete raditi male intervencije kako bi popunili sjene na mjestima gdje fali svjetlosti. Recimo da ste tanjur postavili tako da se izvor svjetla nalazi u pozadini. Postoji mogućnost da prednji dio jela neće biti kvalitetno osvjetljen. U tom slučaju trebate koristiti reflektirajuće površine da bi svjetlo preusmjerili tamo gdje treba. Za reflektiranje svjetla možete koristiti: mini reflektirajuća platna, ploču stiropora ili kartice od kartona. 

reflektirajuća površina

Na ovom primjeru možete vidjeti koja je svrha popunjavanja sjena reflektirajućim površinama.

stiropor kao reflektor

Kvalitet dnevnog svjetla ovisi i o tome u koje doba dana slikate. Najbolje rezultate dobićete 2-3 sata nakon izlaska sunca i 2-3 sata prije zalaska sunca. Ako slikate u to vrijeme korekcije svjetla koje ćete morati raditi biće minimalne. 

Nakon što ste izabrali izvor svjetlosti na vama je da se odlučite da li bi htjeli prigušiti svjetlo, ili ga reflektirati. Utjecaj na ovu odluku imaće i smjer iz kojeg dolazi svjetlost. Kod svake fotografije morate znati otkuda dolazi svjetlo i trebali bi razumjeti kako se ono može odraziti na vašoj fotografiji. Prednje svjetlo znači da vam se sunce, odnosno prozor nalaze iza leđa i direktno padaju na tanjur koji slikate. Iako će vam olakšati posao, jer ne morate brinuti o sjenama, ovo svjetlo se slabo koristi u praksi. Pozadinsko svjetlo znači da vam se prozor nalazi direktno iza subjekta slikanja. Dosta se koristi u fotografiranju hrane, zato što na zanimljiv način može istaći pojedine dijelove slike. Isprobajte pozadinsko svjetlo kada budete slikali različite napitke koje ćete prezentirati u čašama, juhe, preljeve, dresinge - odsjaj na površini koji ćete dobiti zaista je poseban. U većini slučajeva, da bi dobili balans, moraćete si pomoći dodavanjem svjetla na predni i bočni dio tanjura kojeg slikate. Bočno svjetlo kao što i sam naziv kaže podrazumijeva svjetlo koje dolazi sa boka. Ono je često zastupljeno zato što daje dimenziju vašim slikama, i tako ističe oblik, teksturu i sjene hrane, i onog što se nalazi na setu. Jedini problem koji se javlja kod bočnog svjetla jesu sjene, koje ponekad mogu biti i prejake. Ali to ćete lako rješiti ako postavite komad stiropora sa suprotne strane, od kojeg će se svjetlost odbiti i popuniti sjene. 

Na primjeru pogledajte kako položaj svjetla mijenja fotografiju.

smjer svjetla

Komad stiropora i bijela plahta biće vam dovoljni da kontrolirate dnevno svjetlo i dobijete zaista lijepe fotografije.

set za fotografiranje hrane

Ovaj primjer vam je potvrda da je dnevno svjetlo najbolji izbor i zato ga koristite što je više moguće. 

izvor svjetla

Ako ipak morate slikati po noći, trebali bi koristiti dodatnu rasvjetu, vaše sobno svjetlo vam u pravilu neće biti dovoljno. Najbolje bi bilo kada bi mogli imati jedan set za foto rasvjetu, kao što je ovaj, ali oni baš i nisu jeftini. Ako ste početnik ovo ulaganje je nepotrebno, možete improvizirati i napraviti svoju rasvjetu. Dovoljan će vam biti obični halogeni reflektor, samo gledajte da bude onaj od 500W, i učvrstite ga na neki stalak ili postojeću sobnu lampu. Ovakav reflektor daje jako direktno svjetlo koje ćete obavezno morati omekšati, pa ispred reflektora stavite bijeli kišobran ili plahtu, ili jednostavno reflektor usmjerite prema zidu. Direktno svjetlo odbija se od zida i postaje meko i raspršeno, upravo ono što vi trebate. 

jeftini građevinski reflektor

Naš vodič za fotografiranje hrane ovdje prestaje, ali ne završava. Pišite nam o vašim iskustvima sa fotografiranjem, na koje probleme nailazite i što bi mogli poručiti ostalim blogerima, kako bi jedni od drugih učili. Na osnovu vaših pitanja i sugestija mi ćemo rado proširiti ovaj vodič i sa novim člancima. 

Uživajte u kuhanju i fotografiranju, i podijelite tu strast sa drugima!

PlanetHrane.com

kako postati bloger